News
Akrap: Nema govora da će SAD i Europa ostaviti Ukrajinu
23 Jan 2024 11:11:00 PM
500 views
Rat u Ukrajini ne jenjava. U najnovijem masovnom ruskom zračnom napadu ubijeno je najmanje pet osoba, a ranjeno 50-ak ljudi. Poljska je, zbog aktivnosti ruskog ratnog zrakoplovstva u Ukrajini, podignula borbene avione.

I dok je NATO priopćio da ne vidi neposrednu vojnu prijetnju Rusije bilo kojoj članici saveza, ali da nastavlja s osiguravanjem teritorija od prijetnje najvećom vježbom u nekoliko desetljeća, Europa sve više razmišlja o uvođenju obveznog vojnog roka.

Ukrajina pak strahuje od pada potpore zapada, nakon dvije godine sukoba koji su iscrpili javno mnijenje i s približavanjem europskih izbora u lipnju i američkih u studenom.

Marinko Ogorec, vojni analitičar, Veleučilište Velika Gorica rekao je kako je vrlo teško prognozirati do kada će rat u Ukrajini trajati.

- Vidimo da taj sukob ima svoju dinamiku koja je vrlo intenzivna. Borbena djelovanja su vrlo žestoka, gotovo svakodnevna. Djeluju dronovi, krstareći projektili po dubini protivnika. Današnji napad ne samo da je ruska osveta zbog Donjecka već i pokušaj da se ukrajinska protuzračna obrana iscrpi, stanovništvo dodatno terorizira, da su u njega unese strah i nemir i da se iscrpljuje njihova infrastruktura, rekao je.

"Spremaju se ozbiljnije stvari"

Gordan Akrap, stručnjak za geopolitiku, Hrvatsko vojno učilište "Dr. Franjo Tuđman" rekao je kako s obzirom na sve procese koji se događaju, aktivnosti i Rusa i Ukrajinaca i na bojnom i informacijskom polju i stavu koje prevladava u Europi da Ukrajina stoji loše postoji brojni pokazatelji da se ipak spremanju ozbiljnije stvari i da Rusima ne bi trebalo biti lako.

- Naime, kad pogledate vidite da je Ruska crnomorska flota daleko pomaknuta od Krima, ne samo od onog područja Ukrajine, odakle su oni dolazili i napadali ukrajinske postrojbe u napadnim djelovanjima. Ruska logistika prema Hersonu i prema Zaporižu je pod izuzetnim snažnim djelovanjima ukrajinskih oružanih snaga. Uništenje ruskog vrlo skupocjenog i vrlo kvalitetnog radara i uništenje ruskog avaksa. To nije bezazlena igra. S druge strane, vidi se da pripadnici specijalnih postrojbi ukrajinskih oružanih snaga jako dobro funkcioniraju, prema tome može se svašta očekivati. S druge strane, informacije koje objavljuju se po Europi, u europskim medijima, gdje se govori kako je u Ukrajini stanje loše, dok se s druge strane ignorira nedavna izjava koju su vodeći Republikanci u Kongresu i Senatu dali, gdje su kritizirali administraciju predsjednika Bidena, ne zato što pomaže Ukrajini, nego zato što ne daje dovoljno i ono oružje koje će donijeti prevagu. Prema tome, nema govora o tome da će Sjedinjene Američke Države i Europa ostaviti Ukrajinu, pitanje je jedino vremena kad će Ukrajina dobiti ona sredstva kojima može preokrenuti stanje na bojišnici u potpunosti svoju korist, rekao je.

Potezi europskih političara

Goran Bandov, voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu komentiravši poteze europskih političara rekao je kako je na početku bila jedna konfuzija u cijelom nizu država.

- Mogući izuzetak u Europi je bila Velika Britanija, koja je imala informacije koje su dolazile direktno iz same Ukrajine, i SAD. U cijelom nizu drugih država Europe je bila jedna konfuzija, nije se razumjelo što se događa, hoće li se Ukrajina braniti, kako će se braniti, hoće li doći do prevrata u samom predsjedničkom dvoru, u parlamentu... To je u onih prvih par tjedana u Europi bilo jednostavno nesnalaženje, međutim, nakon nekoliko tjedana, mjeseci, se transformiralo u snažnu podršku, prvenstveno tehničku, humanitarnu, a onda i vojnu. Ta vojna podrška je također kaskala za podrškom koju su davale neke druge zemlje, prvenstveno SAD i Velika Britanija. Druge zemlje unutar Europske unije nisu uvijek najbolje reagirale ne shvaćajući što se događa, rekao je. 

Dodao je kako su Poljska i Baltičke zemlje bile spremne na ovo što se događa, jer su puno bliže samom izvoru konflikta.

- I one točno razumiju kako se može razvijati ta daljnja priča sa konfliktom, ako nekada bude krenula prema Europi i kako će to ići prema njima. Oni to sigurno najznačajnije osjećaju. Onda ide jedan krug država koje razumiju situaciju, ali i dalje su malo ipak udaljenije. Onda imate jedan krug država koje gledaju svoj vrlo uski interes, poput primjerice Mađarske, a sada se i Slovačka jednim dijelom priključuje tome krugu. Imate jedan dio država koje su jako udaljene i geostrateški i geopolitički poput primjerice Portugala, koje sigurno vide drugačije nego što vidi Poljska, istaknuo je Bandov. 

- Moramo reći da se solidarnost svakako iskazala odmah na samom početku. Danas je ta solidarnost puno izraženija, a s druge strane moramo reći da je i Mađarska, za koju se uvijek govori, da stoji sa druge strane, sve sankcije koje je uvodila Europska unija, također i ona uvodila. Europa je bila vrlo jedinstvena kada je trebalo uvoditi cijeli niz akcija. Razmišljanja jesu drugačija, ali Europa prilično čvrsto stoji iza Ukrajine, rekao je.

Naoružavanje Europe

Kad je riječ o naoružavanju Europe, Akrap je rekao kako se Europa mora vratiti u poziciju prije ruske agresije na Ukrajinu.

- Nedostatak oružja i proizvodnih kapaciteta u zemljama saveznicima NATO saveza nadomješta se proizvodnjom u zemljama koje su na neki način povezane s NATO savezom. Uzmimo primjer Srbije. Srbija sve što proizvede ide za Ukrajinu. To je javna tajna i Srbija može to negirati koliko hoće, ali to je tako. Europa je shvatila da je došao kraj vremenu mira pod svaku cijenu i da je ruska politika agresivna politika i da je vrijeme u kojem se nalazimo sukob sila koje žele na lokalnoj razini biti regionalne sile, a regionalne žele biti globalne sile - Rusija, Kina, Iran. To su sile koje uzrokuju brojne sukobe i ratove u posljednje dvije godine. Mi još ne znamo gdje će sve Iran otvoriti samostalno ili kao proxy od Rusije, nova ratna žarišta, rekao je istaknuvši da Europa mora biti sprema suočiti se sa novim izazovima.

 

"Situacija ozbiljna, ali ne panična"

Estonija, Latvija i Litva odlučile su izgraditi baltičku liniju obrane - 600 bunkera.

Ogorec kaže kako te zemlje imaju ružno iskustvo još iz vremena Sovjetskog saveza, te da su kao male zemlje u strahu od velikog susjeda.

- Ali trebalo bi shvatiti da Rusija bez obzira na imperijalnu politiku koju provodi nije zemlja koja će suludo jurnuti u sukob sa znatno jačim protivnikom kao što je NATO, jer NATO ima daleko moćnije snage nego Rusija i nisam siguran da bi se Rusija usudila ući u sukob s NATO-om. Ali ako bi se to dogodilo to bi preraslo u nuklearni sukob, 3 svjetski rat. Treba stati na loptu. Treba biti ozbiljan jer je situacija ozbiljna, ali nije panična. Najgora stvar koja se može dogoditi je širiti ratnu psihozu i strah kada nije potrebno, istaknuo je.
Osvrnuo se i na najavljenu vojnu vježbu NATO-a.

- To je poruka Rusiji da je NATO spreman na sve aktivnosti i opcije, a s druge strane to je provjera učinkovitosti NATO-ovih snaga. Ta vježba ima svoj smisao, političku poruku i vojne aktivnosti koje su nužne, rekao je Ogorec. 

Uvođenje vojnog roka

Kad je riječ o uvođenju služenja obveznog vojnog roka, Akrap je rekao kako je siguran da će Ministarstvo obrane naći zadovoljavajući način kako izjednačiti potrebe i mogućnosti.

- Uvođenje vojnog roka neće bitno doprinijeti ukoliko ne napravimo dodatne aktivnosti unutar sustava. Prvo treba raditi na povećanju profesionalne vojske. Treba razvijati proces odgoja i obrazovanja budućih pričuvnih dočasnika i časnika, jer vojska sama kao takva, bez vođenja i upravljanja od ljudi koji su sposobni, obučeni, opremljeni i organizirani da to rade, neće biti od velike koristi. Zatim, sagledavanje tog procesa jačanja sposobnosti odvraćanja od potencijalnih protivnika, samo razgovarajući o tome hoćemo li uvesti vojni rok na 30, 45 ili 60 dana, bez gledanja strategijske slike o tome što stvarno želimo, dovest će nas do grešaka, rekao je.




Gallery / Galerija slika
Nema galerije slika / No image Gallery

Sponsors