Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom - analitički prikaz

Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom

- analitički prikaz



1 SAŽETAK 

U razdoblju od ožujka 2023. do početka veljače 2024., prikupljeni su podaci te provedene ankete i razgovori s relevantnim sugovornicima s ciljem izrade ove analize. Autori su razgovarali s djelatnicima društava nadležnih za proizvodnju, prijenos i distribuciju energije, djelatnicima regulatornih tijela BiH te Republike Hrvatske. Prikupljeni su relevantni podaci nužni za izradu ove analize. 
Snimka stanja obuhvaća sljedeće kategorije za analizirana tržišta i društva: 
1. Geopolitički odnosi na lokalnoj i regionalnoj razini s naglaskom na energetske politike

2. Energetski potencijal BiH.

Na temelju napravljene snimke stanja analizirani su procesi koji utječu na države i društva kao i na poslovanje društava povezanih s energetskim politikama na promatranim tržištima. Zbog složenosti političkog sustava i upravljanja resursima u BiH, analizirana je mogućnost osnivanja novog društva koje bi upravljalo južnom plinskom interkonekcijom. Iako teoretski struktura vlasništva i upravljanje novim društvom s ekonomske pozicije kao i s pozicije upravljanja nastalom infrastrukturom izgledaju nevažni, u društvu kao što je Bosna i Hercegovina te s obzirom na brojne izazove s kojima se suočava, i to je pitanje od znatne važnosti.

Imajući u vidu geopolitički kontekst u kojem se nalazi BiH, posebice potencijalni ucjenjivački kapital kojega posjeduju nedemokratski i imperijalni subjekti na području energetike, jasno se nameće zaključak da se BiH u svim svojim strateškim promišljanjima mora osloniti na demokratske države i političke saveze čija članica namjerava postati. To praktično znači da se smanji mogućnost političkoga utjecaja autoritarnih režima koji će, zahvaljujući postignutom stanju monopola, iskorištavati nedovoljno razvijen i disperziran energetski sustav BiH i samim time ugrozili vlastite dugoročne strateške ciljeve. Kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj razini.

To konkretno znači da se države članice NATO saveza i Europske unije moraju snažnije angažirati i pomoći BiH u daljnjem razvoju energetskoga sektora te postojećih dobavnih i potrošačkih kapaciteta. U suprotnom, svaka pasivnost NATO-a i EU može polučiti negativne rezultate prema kojima bi BiH ostala u trajnom stanju zamrznutog sukoba kojeg će iskoristiti Rusija, Srbija i Turska. Time će euroatlantski put BiH biti usporen, ako ne i zaustavljen te će je pretvoriti u svoje balkanske ekspoziture iz kojih će projicirati nestabilnost i nesigurnost u svoje susjedstvo.

Iskorak prema energetskoj stabilnosti i neovisnosti BiH nedvojbeno će pomoći aktivnosti s ciljem povećanja proizvodnje energije iz sektora obnovljivih izvora energije. Tome svjedoči i izuzetno visoka potpora građana iskazana u istraživanju javnoga mnijenja na cijelom prostru BiH. Povećanje udjela obnovljivih izvora energije ne samo da će povećati domaće kapacitete i rastereti državu od potrebe za uvozom, već će dugoročno od BiH stvoriti zemlju izvoznicu zelene energije.

Nadalje, posebno važan projekt koji treba doprinijeti diversifikaciji i smanjenju pogubnih geopolitičkih utjecaja jest plan izgradnje Južne plinske interkonekcije. On otvara posve novu energetsku perspektivu za BiH te dugoročno minimizira ruski utjecaj: energetski, politički, sigurnosni, gospodarski, društveni, medijski. Također, njime se otvara pretpostavka daljnjega razvoja industrije koja bi koristila mnogo prihvatljiviji i okolišu manje štetan energent. BiH time može pokrenuti izlaznu strategiju napuštanja „prljavih energenata“ i bez ikakvih poteškoća pratiti energetsku politiku EU kojoj teži.

Iz geopolitičke perspektive, operator cijeloga plinovoda nužno mora biti javna tvrtka u suvlasničkom okviru Federacije BiH. Također, poučeni primjerom novoga moldavskoga plinovoda, takav je projekt izuzetno podoban za sufinanciranje od strane institucija EU, ali i američkih i hrvatskih partnera. Rizik predaje izgradnje i operativnoga upravljanja postojećoj tvrtki BH Gas, s obzirom na osvjedočeno loše upravljanje dosadašnjim plinskim poslom, njihovoj poslovnoj povezanosti s ruskim i srpskim poslovnim interesima povezanim s aktivnosti postojećeg plinovoda, velikom reputacijskom i financijskom štetom koje je izazvalo samoj državi, te narušavanjem Daytonskih načela zaista predstavlja nepotrebni rizik koji cijeli projekt dovodi u pitanje. Iskustvo dosadašnjega života u sui generis političkome sustavu, posebice pandemija korona virusa, dokazala je da su decentralizirani resursi i kapaciteti upravljanja od suštinske važnosti kada je u pitanju funkcionalnost što otklanja probleme u izazovnim vremenima. Stoga, model decentralizacije operatera bi omogućio veću funkcionalnost sustava, njegovu brzu prilagodljivost novonastalim stanjima, smanjio ovisnost o utjecajima i ucjenama autokratskih režima Rusije, Srbije i Turske, te povećala usklađenost energetske mreže i ekoloških standarda BiH s EU partnerima.

1.1 Indirektni učinci

Investicija u društvo koje treba upravljati energetskim dobavnim pravcima će pored financijskih osigurati velike društvene koristi, kojih se korisnost iskazuje ne samo kroz izravne materijalne vrijednosti. Projekt će utjecati na blago povećanje zaposlenosti te na povećanje gospodarskih potencijala BiH. Investicija će doprinijeti i razvoju turizma, te će se na taj način povećati ponuda i mogućnosti koje se nude svim posjetiocima.
Društvene koristi ukratko možemo definirati kao:
  • povećanje zaposlenosti,
  • pozitivan utjecaj na turistički sektor,
  • povećanje dodane vrijednosti u jedinicama lokalne samouprave (JLS),
  • povećanje plaćanja poreza i doprinosa,
  • povećanje sigurnosti opskrbe energijom
  • smanjenje emisija CO2/GHG.

1.2 Kvantifikacija društvenih koristi

Osim realnog dohotka u ovom dijelu također je potrebno navesti ostale učinke bitne za procjenu ekonomske prednosti za društvo. U ovu skupinu prednosti  spadaju kulturne, materijalne i druge teže mjerljive koristi. Međutim, potrebno ove je prednosti nužno procijeniti u novčanom smislu, za procjenu socio-ekonomske koristi od ulaganja. Ako ulaganje nema pozitivnih ekonomskih rezultata s društvene perspektive ono je neopravdano.

U pravilu, društvo i država u koje dolaze ovakve investicije ima sljedeće koristi:
  • Povećanje sigurnosti opskrbe energijom
  • Koristi od poreza i doprinosa na plaće,
  • Otvaranje novih radnih mjesta u obrtima/tvrtkama vezanim za djelatnosti koje će imati koristi od kvalitete i dostupnosti energenata
  • Stvaranje dodane vrijednosti kroz broj novo zaposlenih ljudi 
  • Dodatna ekonomska aktivnost u županijama/kantonima kroz koje prolazi novi/obnovljeni energetski dobavni pravac (Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Srednjobosanski, Grad Sarajevo),
  • Pristup kvalitetnijoj i jeftinijoj energiji za građane 
  • Pozitivan utjecaj na turistički sektor,
  • Smanjenje zdravstvenih problema vezanih za onečišćenje zraka
  • Uštede na trošku energije koja se koristi u domaćinstvima i u industriji

 

One su primjenjive i na Bosnu i Hercegovinu.







Autori: 

  • Doc.dr.sc. Gordan Akrap, mag.ing.el 
  • Izv.prof.dr. Dražen Barbarić
  • Pero Munivrana, mag.ing.
  • Milan Sitarski
  • Stipan Zovko

Suradnici:

  • Ana-Mari Bošnjak
  • Domagoj Galić

Nakladnici:
  • Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska
  • Institut za društveno-politička istraživanja, Kralja Petra Krešimira IV. b.b, Mostar, Bosna i Hercegovina
  • Udruga sv. Jurja, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska

Za nakladnike:
  • Doc.dr.sc. Gordan Akrap
  • Stipan Zovko

Urednici: 
  • Doc.dr.sc. Gordan Akrap,
  • Izv.prof. Dražen Barbarić, 
  • Doc.dr.sc. Dragan Mišetić


Kontakt: 
  • Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska, www.zagrebsecurityforum.com 
  • Institut za društveno-politička istraživanja, Kralja Petra Krešimira IV. b.b, Mostar, Bosna i Hercegovina, www.idpi.ba 

Prijelom:

  • Davor Maričić, Institut za elektroničko poslovanje d.o.o., www.institut.hr  

Tisak: 
  • Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o., Zagreb, Republika Hrvatska
  • PRESSUM – Sveučilište u Mostaru, Mostar, Bosna i Hercegovina

Copyright:
Institut za istraživanje hibridnih sukoba, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska
Institut za društveno-politička istraživanja, Kralja Petra Krešimira IV. b.b, Mostar, Bosna i Hercegovina
Udruga sv. Jurja, Teslina 10, Zagreb, Hrvatska

Naslovna fotografija: Umjetna inteligencija

Naručitelj: 
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH
 Trg N. Š. Zrinskog 7-8
 10 000 Zagreb
 Hrvatska

Izvršitelj:
Institut za istraživanje hibridnih sukoba
 Teslina 10
 10 000 Zagreb
 Hrvatska

i

Institut za društveno-politička istraživanja 
 Kralja Petra Krešimira IV b.b,
 88000 Mostar,
 Bosna i Hercegovina 


Sufinancirano sredstvima Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske: VIII-JP-OCD-01-2022/5

ISBN 978-953-96313-6-7
CIP zapis dostupan je u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 001217531.
Zagreb/Mostar, ožujak 2023 - veljača 2024

O projektu


Projekt sufinancira Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Izvršitelja i ne odražavaju nužno stajalište Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske