News
Gordan Akrap: Europi je potreban globalni sporazum – digitalna Jalta
29 May 2019 06:01:00 PM
289 views

Gordan Akrap osnivač je i predsjednik Instituta za istraživanje hibridnih sukoba u okviru kojeg djeluje veći broj stručnjaka s praktičnim iskustvima upotpunjenim akademskim zvanjima. Institut blisko surađuje s brojnim sličnim institucijama i udrugama koje djeluju u državama članicama EU, ali i izvan EU. Institut je organizator priznatog i poznatog međunarodnog foruma stručnjaka, Zagrebačkog sigurnosnog foruma. 
Posljednjih nekoliko godina cyber sigurnost neprestano se penje na ljestvici prioriteta. Tehnološki gledano svijet je postao iznimno napredan, mogućnosti kojima se koristimo i koje su dostupne jačaju. Istovremeno, regulativa i pravila ponašanja nema.

Dezinformacija je sve više, hakerskih napada sa sve ozbiljnijim posljedicama također, a posljednji tjedan dodatni kaos u digitalnom svijetu izazvale su odluke američkog predsjednik Donalda Trumpa da se zaozbiljno sukobi s Kinom. Crna lista kineskih kompanija na popisu SAD-a sve je duža. Mahom se radi o tehnološki naprednim tvrtkama koje vladaju cyber prostorom i uređajima, pa i svemirskom tehnologijom. Huawei, napredna kineska tvrtka koja proizvodi telekomunikacijsku opremu i uređaje već je dugo na Trumpovoj meti. Nakon stavljanja na crnu listu, američki tehnodivovi počeli su mu otkazivati suradnju. Google je prvi reagirao i kazao da će uskratiti licenciju za operativni sustav Android mobitelima Huaweija, što će ih učiniti poprilično nefunkcionalnima. Još nema pravog kineskog odgovora. Korisnici su zbunjeni, a operatori otkazuju narudžbe jer nemaju poslovnog opravdanja nabavljati Huaweijeve uređaje. 


Neki tvrde da je Google tu na većem gubitku, dok drugi tvrde da je Kinezima ovo jači udarac. Ima li tu pobjednika ili je ovo novi korak prema digitalnoj podjeli svijeta?
Iskusni stratezi u teorijama sukoba obvezno uzimaju u obzir sve mogućnosti prilikom planiranja određenih djelovanja. Uglavnom se traže najgori mogući ishodi prema kojima se postavljaju i definiraju postupci u slučaju njihove pojave. Jer treba dobiti rat, a ne samo pojedinu bitku. U tom smislu treba gledati i ovaj sukob koji nije nov i koji je tek posljedica brojnih procesa koji obilježavaju međunarodnu političku i gospodarsku scenu posljednjih 20-ak godina. 

Hoćete reći da je Trump cijelu priču odradio planski i spram analiza?
SAD već dugi niz godina pomno prati što se događa na istoku Azije. Na to ukazuju brojne studije napisane u korporaciji RAND po kojima SAD od 2025. više neće moći računati s povoljnim ishodom u slučaju oružanog sukoba s Kinom na tom području te neće moći, u slučaju kineske invazije, zaštititi Tajvan. Astana ArenaSve je dogovorenoSlužbeno! Kinezi odlučili: Gradimo stadion u Hrvatskoj vrijedan 150 mil. € U tim analizama znatna je važnost poklonjena sagledavanju kineskog gospodarstva i njihovoj ovisnosti o izvozu u određena područja. Google, odnosno Alphabet u čijem je sastavu, i Huawei samo su produžene ruke sve zamršenijih političko-gospodarsko-sigurnosno-vojnih odnosa SAD-a i Kine. S obzirom na snažnu gospodarsku povezanost i međuovisnost Kine i SAD-a, mišljenja sam da u ovom sukobu neće, na duge staze, biti ni pobjednika ni poraženih te da će obje strane u dogledno vrijeme proglasiti da su obje pobijedile u sukobu. Mogli bi profitirati korisnici jer će doći do pada cijena uređaja, a tvrtke će morati ponuditi puno više za isti novac kako bi privukle dodatne korisnike. 


Huawei se već dulje vrijeme proziva i optužuje za špijunažu preko opreme za mobilne mreže? Koliko je Amerikancima Huawei uistinu nacionalna sigurnosna prijetnja ili je to tek alibi?
Da je SAD ovakav potez povukao prije 7-8 godina, sasvim bismo sigurno mogli reći da bi Kina morala prihvatiti sve uvjete koje SAD pokušava nametnuti. Međutim, danas to više nije slučaj. SAD, donedavno jedini globalni subjekt koji je mogao reći da je ostvario gotovo globalnu suverenost nad digitalnim prostorom, danas to više nije. Kina je zatvorila svoj digitalni prostor te snažno razvija visokotehnološki digitalni sektor te postaje nezaobilazan čimbenik u planiranju digitalne razvojne budućnosti. Kineska tehnologija, uoestalom kao i ova postojeća, sigurno ne ide protiv nacionalnih interesa (prvenstveno sigurnosnih, gospodarskih i političkih) vlastite države kao što ni druge visko-tehnološke tvrtke ne idu protiv interesa država iz kojih dolaze i u kojima imaju sjedište. U Kini još uvijek, zbog načina organiziranja države, nije moguća pojava jednog Snowdena koji bi iznio potvrdu ovih sumnji i povezanost kineskih tehnoloških tvrtki s njihovim sigurnosnim sektorom. Ali i bez njega, ne treba imati previše povjerenja u tajnost podataka koji se distribuiraju „pametnim telefonima“.zanima 


Europa, točnije Francuska i Njemačka stale su na stranu Kine. Macron je poručio da ne planira blokirati Huawei, a njemačka kancelarka Merkel također se opredijelila za biznis. Udovoljila je vapajima šefa Deutsche Telekoma koji tvrdi da će bez Huaweija EU zaostati dvije godine u razvoju. Kako gledate na cjelokupni položaj EU?
Svijet se već neko vrijeme nalazi u digitalnom hladnom ratu. EU je trenutačno objekt što ga čini gospodarski i politički vrlo ranjivim. Stoga vodeće zemlje EU žele pokazati da nisu spremne, u kontekstu drugih gospodarsko-političko-sigurnosnih previranja na tlu Europe, ostati po strani u ovom sukobu ni bespogovorno poslušati jednog od svojih ključnih saveznika – SAD. EU ne želi zaostati u svom snažnom gospodarskom razvoju, što uvođenje 5G mreže jamči. Trenutačno nema kvalitetne 5G mreže bez patenata koji su u vlasništvu Huaweija. Stoga će EU, vrlo vjerojatno, pokušati posredovati u ovom sukobu kako bi se došlo do globalnog sporazuma ponašanja i djelovanja u digitalnom prostoru koji bismo mogli prozvati “digitalnom Jaltom”. Gordan AkrapDa bi to uspio, EU se mora izdići izvan uobičajenih birokratskih procedura i iskoristiti svoju poziciju kako bi i sam, prvenstveno stanovnici i gospodarski sektor u EU, izvukli profit iz ovog spora, ali i omogućili smirivanje postojećih napetosti.

Kada govorimo o Kini i tehnološkom razvoju, ali i cjelokupnom digitalnom svijetu, vjerujem, nije nevažna činjenica da je Kina uspjela postići sadržajnu kontrolu nad internetom i uvelike izolaciju upravo američkih tvrtki iz svog domaćeg prostora, a istovremeno raditi na globalnoj ekspanziji svojih proizvoda? Je li ta neravnoteža bila održiva?
Iako je to na izgled kontradiktorno, činjenica je da kineski državni vrh razmišlja i planira svoje djelovanje prema projekcijama za sljedećih 50-75 godina. Istovremeno Kinezi, tamo gdje ulaze i ulažu, ne idu s idejom mijenjanja postojećeg političkog sustava, nego njegovu postupnom prilagođavanju vlastitim ciljevima i potrebama. Zato su snažno ušli na područje Srednje Afrike kad drugi to nisu. Danas se bez Kine na tom području više gotovo ništa ozbiljno ne može dogoditi. Kina je tako zaštitila vlastiti digitalni prostor te je krenula u širenje svog utjecaja. I projekt tzv. novog puta svile“ ide u tom pravcu: gospodarske suradnje i povezivanja obuhvaćenih zemalja, snažnog promicanja kineskih gospodarskih interesa i mogućnosti te ulaganja u kritičnu infrastrukturu. Time se brzo mijenja postojeća globalna slika utjecaja. Sporo smo iz bipolarnog (SAD – Sovjetski Savez) prešli u jednopolarni (SAD/NATO) svijet, dok danas brzo grabimo prema više polarnom svijetu (SAD – Rusija – Kina – EU). 

Kada govorimo o sadržajnoj izolaciji, odnosno vlastitom kontroliranom internetu koji postoji u Kini, i ruski predsjednik Putin potpisao je stvaranje ruskog interneta. Kako gledate na tu Putinovu odluku da kontrolira online sadržaj u svojoj zemlji?
Predsjednik Putin i njegova administracija, svjesni lekcija iz doba hladnog rata kad se Sovjetski Savez i njegov blok raspao, između ostalog, i zbog snažnog medijskog i informacijskog djelovanja Zapada, te sagledavajući brojne procese kojima se, bilo izravno bilo posredno, utjecalo na javna znanja pojedinih država i na političke preferencije njihovih stanovnika, krenuli su u zatvaranja svog digitalnog i medijskog prostora kako bi ga zaštitili od vanjskih negativnih utjecaja. Drugim riječima, krenuli su putem stvaranja digitalnog suvereniteta nad vlastitim digitalnim prostorom. Način na koji to Rusija radi bliži je kineskom izolacionističkom nego europskom načinu razmišljanja. 

Što digitalni suvereniteti koji se stvaraju znače za EU?
Tu se stvara problem s kojim će se Europa vrlo brzo suočiti u punoj mjeri: na koji način EU može zaštiti svoj digitalni prostor koji već jest cilj brojnih napada, stvoriti svoj digitalni suverenitet? Hoće li to biti skup nacionalnih digitalnih suvereniteta ili jedinstveni digitalni suverenitet? Ili neka kombinacija gdje će gospodarski snažniji i tehnološki razvijenije zemlje članice EU pomoći manjim i slabijim članicama EU u ostvarivanju tog cilja. Naime, EU sasvim sigurno neće prihvatiti izolacionistički model digitalnog suvereniteta koji danas promiču Kina i/ili Rusija. Dostignuta razina demokracije, ljudskih prava i sloboda ne smije se smanjiti konceptom modernog digitalnog suvereniteta, nego zaštititi, a po potrebi i dalje promicati.


Društvene mreže i internet postali su pravi alat ratovanja. Koliko su uistinu utjecali na prošle američke izbore, koliko se informacijama može manipulirati i jesu li danas upravo dezinformacije prijetnja sigurnosti?
Dokazano je da se društvene mreže, kao uostalom i cijeli digitalni prostor, koriste kao sredstvo za nametanje vlastitih ciljeva. Nekad se volja nametala oružanom silom, danas se ostvaruje postignutom dominacijom u informacijskom i medijskom prostoru. Teško je reći koliko su maliciozne aktivnosti na društvenim mrežama utjecale na rezultat predsjedničkih izbora u SAD-u. To je gotovo nemoguće izravno mjeriti. Međutim, može se, posrednim analizama, pokušati utvrditi stvarni opseg tog negativnog utjecaja. 

Na što upućuju posredne analize, koliko ‘lažnih vijesti’ kola online svijetom?
Za potrebe sigurnosne konferencije u Münchenu organizirano je nekoliko relevantnih ispitivanja javnog mišljenja u SAD-u o političkim preferencijama birača na početku mandata Donalda Trumpa kao i tijekom mandata njegovih prethodnika. Jasno je vidljiva snažna polarizacija i unutarnja podjela američkog političkog biračkog tijela od 2017. To ukazuje na ozbiljne podjele u društvu, što svako društvo čini ranjivim i nespremnim na odupiranje zlonamjernim vanjskim utjecajima. U tom smislu treba sagledavati i stvarnu prijetnju koju predstavljaju plasirane, u pojedinom društvu prihvaćene kao istine, dezinformacije ili, kako ih vi nazivate, ‘lažne vijesti’. Pogledajmo samo brojne primjere iz našeg Domovinskog rata kad smo bili zasuti dezinformacijama od kojih neke, ali sve manjim intenzitetom i utjecajem, i dalje povremeno egzistiraju u našem javnom prostoru. 


 


Originalni članak: https://www.vecernji.hr/techsci/gordan-akrap-europi-je-potreban-globalni-sporazum-digitalna-jalta-1322091

 

Gallery / Galerija slika

Sponsors