News
Vecernji.hr - Dr. Gordan Akrap: Napad hakera na našu vodu izazvao bi kaos
03 Apr 2018 09:58:00 PM
279 views
Trenutačno izbacivanje 90.000 ljudi iz sustava nesmetane opskrbe pitkom vodom, kao što se to ovih dana dogodilo stanovnicima Slavonskog Broda i okolice, na šokantan je način potvrdilo opasnosti o kojima godinama u nas i u svijetu upozoravaju razni stručnjaci za sigurnost. Redovito su to činili i naši i svjetski stručnjaci okupljeni na tri dosadašnja Zagrebačka sigurnosna foruma (ZSF). No govoriti o zaštiti tzv. kritične infrastrukture postaje zanimljivo, na žalost, tek kad se nešto “opipljivoga” i dogodi.

Dr. Gordan Akrap, predsjednik zagrebačkog Instituta za istraživanje hibridnih sukoba i organizator ZSF-a kaže da pitanje dostupnosti zdrave i pitke vode pojedincima i građanima jest jedno od najkrupnijih pitanja o kojima država mora voditi računa. – Vlada RH ipak je vrlo brzo shvatila o kakvoj je ozbiljnosti riječ jer nije nevažno kad gotovo 100.000 ljudi ostane bez pitke vode. Upozorili smo na taj problem još na 1. ZSF-u prije tri godine kada smo imali temu upravljanje krizom kod nedostatka vode za stanovništvo. Tu je potrebno raditi na nekoliko paralelnih domena. Prvo treba riješiti uzrok problema, dakle utvrditi razloge onečišćenja i kazniti odgovorne, naravno nakon provedene istrage. Drugo, osigurati neometanu vodoopskrbu stanovništvu, a onda dolazi treći dio – upravljanje informacijama, odnosno krizno komuniciranje, i to tako da stanovništvo shvati da će nadležne institucije učiniti sve da se procesi dovrše na zadovoljstvo stanovništva. Dakle, o krizu stanovništvo treba obavijestiti izravno i putem medija.

Premijer Andrej Plenković je to očito shvatio, pojavio se na terenu među stanovništvom, popio jezikovu juhu, ali to će mu se dugoročno isplatiti. Na 1. ZSF-u o opasnostima za sustave vodoopskrbe govorio je stručnjak zadužen za tu vrstu sigurnosti u Izraelu i pokazao nam je modele kojima oni upravljaju u takvoj krizom. Ona u Izraelu nastupa osam sati od trenutka kada netko nema pristup vodi, bilo da se radi o pojedincu ili zgradi punoj stanara. Država, dakle u Izraelu nakon tog vremena preuzima slučaj od lokalne infrastrukture i uključuje sve efektive koji joj jesu na raspolaganju. 

Koliko su ugroženi hrvatski vodoopskrbni sustavi od kibernetičkih napada koji su jednako tako realna opasnost?

 Bojim se da su ozbiljno ugroženi, ne vidim da imamo veću zaštitu od cyber napada na kritičnu infrastrukturu, jer su napadi u V. Britaniji i SAD-u pokazali da su i njihovi ugroženi, a oni imaju jače izgrađenu svijest o tim opasnostima. Primjer iz Britanije, a radilo se o napadu na tvrtku koja opslužuje dva i pol milijuna kupaca – uspjeli su preuzeti kontrolu nad sustavom, a da to vlasnici nisu ni znali – potvrđuje naša upozorenja. U vodoopskrbnoj tvrtki su, naime, primijetili da gube nadzor nad protokom vode, pa su posumnjali na cyber napad i pozvali stručnjake. Srećom, napad je primijećen prije no što su se hakeri upustili u manipuliranje i nadzorom nad razinom klora u sustavu. 

A bilo je dovoljno da samo od 30 do 50% smanje ubacivanje klora u sustav, što ne bi u vodovodu danima primijetili. Zamislite da je odjednom 80.000 ljudi zaraženo crijevnim bolestima zbog bakterija i virusa koji nisu uništeni jer nije bilo dovoljno klora? I koji je to zdravstveni sustav koji može izdržati toliku navalu zaraženih u dva do tri dana? 

A situacija u vrtićima, financijski problemi zbog izostanka radnika i sl. – čisti kaos. Strašni su to problemi, pogotovu za države koje se uopće ne brane. Vlade V. Britanije i SAD-a prošle su godine izdale obvezujuće upute tvrtkama koje se nalaze u sustavu kritičke infrastrukture (energetika, zdravstvo i vodoopskrbni sustav) da moraju dodatno investirati u obranu od cyber napada, u protivnom će se suočiti s drakonskim kaznama. 

Forum se bavio i temom LNG terminala, gdje postoje brojna otvorena pitanja u hrvatskom javom prostoru u vezi s gradnjom plutajućeg LNG terminala. Što kažu svjetski stručnjaci, je li plutajući terminal problematičan ekološki? 

Postoji problem s hlađenjem sustava, jer dolazi do promjene temperature mora i doći će do relativno realne opasnosti od onečišćenja mora, no na vrlo niskim razinama. Pitanje hlađenja sustava, međutim, može se riješiti na potpuno drukčiji način, koji je, najvažnije, ekološki potpuno prihvatljiv, jedino što je malo skuplji jer traži utrošak nešto više energije. Ta rješenja već postoje i, što je najbolje, postoje hrvatski stručnjaci koji poznaju tu tehnologiju i koji sada rade s tim sustavima u inozemstvu, u Kataru i na velikim transportnim brodovima s LNG-om, primjerice. Može se, dakle, postignuti planiranje preventivnih sigurnosnih mjera prije i tijekom izgradnje, kao i nakon puštanja terminala u rad, to se može izvesti na najbolji i najkvalitetniji način bez ugrožavanja sigurnosti stanovništva. Naravno, i bez ugrožavanja ekosustava i turizma kao jednog od najvažnijih gospodarskih resursa kojima Hrvatska raspolaže. 

Hrvatska se, kada govorimo o energetici i transportu energenata našla na prostoru svojevrsnog geopolitičkog razmeđa i sukoba? 

Trenutačno je Hrvatska izložena snažnim operacijama utjecaja kao bitnom dijelu hibridnih sukoba u nekoliko tematskih područja: izgradnja LNG terminala, nabava vojnih zrakoplova, zaštita konstitutivnih prava Hrvata u BiH, Agrokor, da navedem samo neke najvažnije. Oko LNG terminala jasan je sukob američke i ruske energetske strategije. Rusija bi htjela zadržati postojeće stanje kontrole i nadzora nad južnim dobavnim pravcima energenata u EU (postojećima i planiranima) tako kako to postiže postojećim tranzitnim pravcima u srednjoj i istočnoj Europi. 

Hrvatska tu mora slijediti svoje strateške interese. 

Ovisnost samo o jednom izvoru bez obzira na moguću povoljniju cijenu energenta nije poželjna. Već se vidjelo da zbog različitih političkih i sigurnosnih utjecaja, najjeftiniji energent postaje najskuplji kad se opskrba prekine. Hrvatska stoga mora imati stratešku mogućnost izbora. U tom smislu, a što smo i mi na Forumu pokrenuli prije godinu dana, bilo dobro povezivanje naših nacionalnih energetskih interesa s energetskim interesima Izraela. 

Koji su to hrvatski energetski interesi povezivi s takvim interesima Izraela? 

– Izrael će uskoro imati goleme količine plina spremna za distribuciju na područje središnje i istočne Europe. Hrvatska bi u tom slučaju uistinu postala energetsko čvorište za velike količine plina. Sada u RH ulazi oko milijardu i sto tisuća kubika plina, ostalo podmirujemo sami. Zamislite situaciju da kroz naš sustav prolazi 5 do 6 mlrd. kubika plina, to bi osiguralo opskrbu ne samo za Hrvatsku nego i za BiH, C. Goru i Albaniju, potencijalno i za Sloveniju, Austriju, Rumunjsku, čak i Ukrajinu. LNG terminalom, uz plinovod koji bi išao trasom Jadransko-jonske autoceste, Hrvatska bi mogla ostvariti velike prihode. 

Jesu li stručnjaci u pravu kada Rusiju stavljaju u prvi plan onih koji rabe tzv. hibridni rat? 

Na posljednjim predsjedničkim izborima u SAD-u, to je sada očito, pokušavalo se utjecati na njihov konačni rezultat. Treba reći da je Zapad ostao zatečen činjenicom da su Rusi izvukli, očito vrlo uspješno, pouke iz brojnih operacija utjecaja kojima su desetljećima bili izlagani. Ruska sposobnost učinkovitog vođenja različitih operacija utjecaja u cyber prostoru mnoge je iznenadila i zatekla nespremnima. Internet Research Agency, tvrtka poznata i kao Trolovi iz Olgina, prema odluci suda u SAD-u, neosporno je pokušala utjecati na biračko tijelo u SAD-u obradama podataka te plasiranjem brojnih dezinformacija, izravno i posredno, u javni prostor SAD-a. 

Bilo bi poželjno aktivno uključivanje Hrvatske u aktivnosti različitih visokospecijaliziranih institucija EU i NATO-a kao što su Hybrid Fusion Cell. S obzirom na naša iskustva iz Domovinskog rata, mi im možemo biti od bitne pomoći u prepoznavanju hibridnih napada. Stoga, obratimo pozornost – svaki napadač koji želi uspješno nametnuti svoj stav nekom društvu, narodu ili državi obvezno napada njegovo vezivno tkivo, ključne simbole njegova identiteta i ponosa unoseći razdor.



Originalna poveznica: https://www.vecernji.hr/vijesti/dr-gordan-akrap-napad-hakera-na-nasu-vodu-izazvao-bi-kaos-1236676

Gallery / Galerija slika

Sponsors